Oznaka: Faulhaber

Kako može zemlja da prehrani devet ili deset milijardi ljudi? „Pametna poljoprivreda“ je važan deo odgovora na ovo egzistencijalno pitanje: izuzetno visoka efikasnost u proizvodnji hrane putem ciljane upotrebe najnovije tehnologije, računarski podržane i – gde je to moguće – potpuno automatizovane. Semenke se pojedinačno i precizno postavljaju; plodovi se pažljivo beru mehaničkim hvataljkama; đubriva i sredstva za zaštitu bilja se primenjuju u malim dozama i ciljano. Ove operacije zahtevaju veliki broj malih elektromotora koji su i robusni i jaki.
Kvantni računari, svemirski turizam ili tehnologija vodonika – najnoviji tehnološki hit je fokusiran na teme koje se stalno menjaju. Zanimljivo je da se često zanemaruje najvažniji sektor: poljoprivreda. Iako je do sada pouzdano hranio eksponencijalno rastuću ljudsku populaciju. Poljoprivredna revolucija, koja je započela u 18. veku, omogućila je enormno povećanje prinosa. Temelji se na sve većoj upotrebi sorti visokih prinosa, mineralnih đubriva i hemijskih pesticida, na mehanizaciji i velikom veštačkom navodnjavanju. Te intervencije u ekologiju ipak nisu bez neželjenih nuspojava.
Sve utemeljene prognoze vezane za populaciju predviđaju da će ljudska populacija do kraja ovog veka porasti na između devet i deset milijardi ljudi. Zemlja nudi potencijal snabdevanja čak i ovog velikog broja ljudi dovoljnom količinom hrane. Međutim, poljoprivreda se ovde suočava sa velikim izazovom. Gajenje useva i stočarstvo moraju da proizvode više bez ugrožavanja resursa za održavanje života. Plodno tlo, čista podzemna voda i netaknuta priroda naši su najvredniji „resursi“. Moraju da se zaštite pod svaku cenu.

Višepolni, dvofazni AM3248 koračni motor obavlja 48 koraka po obrtaju i nudi veoma visok obrtni moment od 85 mNm. Motor počinje velikom brzinom od prvog koraka; zahvaljujući svojoj maloj inerciji, može se koristiti u aplikacijama koje zahtevaju veoma brzo ubrzanje i brze promene pravca. Novorazvijeni veliki kuglični ležajevi dodatno produžavaju ionako dug radni vek ovog tipa motora. Za svoju klasu veličine, vrednosti performansi koje postiže u kombinaciji sa 32 GPT zupčanikom su bez premca na tržištu. Motor se takođe može kombinovati sa IE3 magnetnim enkoderom.

Kada je Henri Ford instalirao prvu „pokretnu montažnu liniju“ 1913. godine, povećao je proizvodnju svojih automobila osam puta – bio je to kvantni skok u efikasnosti proizvodnje. To mu je omogućilo ne samo da drastično smanji cenu svog Model-T, već i da poveća plate svojih radnika. Nije iznenađenje što je ovaj uspeh ubrzo kopiran. I danas se bezbroj proizvoda proizvodi po principu montažne trake.
Međutim, manje je pogodan za male serije, a gotovo nikako za individualizovanu, automatsku proizvodnju. Ali ovo je jedan od ciljeva industrije 4.0 i industrijskog interneta stvari (IIoT): Pojedinačni proizvodi treba da budu dizajnirani i opremljeni u skladu sa zahtevima kupaca – uz najviši mogući nivo automatizacije. Ovo zahteva fleksibilnost u procesima koja nije baš kompatibilna sa trajno instaliranom putanjom trake konvejera.

S egzoskeletom „Autonomyo“, ovaj san se sada može pretvoriti u stvarnost. Aktivno pomagalo za hodanje podržava oslabljene mišiće i omogućuje intuitivni sled pokreta koji oponaša prirodni sled. Dodatnu snagu daje šest mikromotora. Kako bi se olakšala harmonična interakcija između egzoskeleta i njegovog korisnika, FAULHABER je razvio inovativni sve-u-jednom komponentni motor sa senzorom momenta.
Medicinska nauka razlikuje više od 800 različitih neuromuskulatornih poremećaja. Kao što ime sugeriše, utiču i na živce i na mišiće. Neki deluju na celo telo, dok drugi deluju samo na određena područja. Međutim, na sreću, većina ovih poremećaja je relativno retka. Mnogi oboleli pacijenti pate od značajno ograničene pokretljivosti. To je zato što, iako ovi poremećaji imaju mnogo različitih uzroka i razvijaju se na mnogo različitih načina, svi oni imaju jedno zajedničko: slabost mišića (mišićna distrofija), koja je u mnogim slučajevima progresivna.
„Ako do slabosti mišića dođe u nogama, hodanje postaje sve teže i na kraju postaje nemoguće bez nečega na što se možete osloniti“, objašnjava Mohamed Buri, voditelj istraživačke grupe za rehabilitaciju i pomoćnu robotiku (REHA Assist) na švajcarskom Tehničkom univerzitetu u Lozani (EPFL). „Mišići su još uvek funkcionalni, ali ne mogu da sakupe dovoljno snage da pacijenti stabilno stoje ili da samostalno pokreću noge. Kao što biste očekivali, to ima veliki uticaj na obim kretanja i kvalitet života pacijenta. Efekti su slični onima kod hemiplegije nakon moždanog udara. Naš je cilj bio prevladati ta ograničenja što je više moguće upotrebom motorizovane potpore — dakle, i dalje iskorišćavajući doprinos pacijenta njegovim vlastitim pokretima.“