Autor: Filip Spasov
Mentor: Vera V. Petrović
Studijski program: Automatika i sistemi upravljanja vozilima
Problem pariranja vozila iz dana u dan postaje sve veći. Zbog pojave ovog problema potrebno je da se omogući što veći broj mesta za parkiranje. Izgradnjom automatizovanog parking sistema problem parkiranja bi se sveo na minimum.

parking1

ZAŠTO JE AUTOMATIZOVAN SISTEM PARKIRANjA POTREBAN???
Potreba za automatizovanim parkinzima proizilazi iz dva faktora:

– potreba za parking mestima;
– nedostatak raspoloživog zemljišta.

Potrebe savremenog društva postaju sve veće i zahtevnije sa povećanjem populacije. Sve veće potrebe se javljaju i za prostorom koji je neophodan u svakodnevnim obavezama, kao što su odlazak u školu, na posao, kupovinu ili bilo koji način kretanja ljudskog bića.

Danas je nezamisljivo kretanje bez nekog prevoznog sredstva koje je potrebno negde parkirati, ali se to treba odraditi da sve ostalo može da funckioniše bez ometanja. Prevozna sredstva (autobusi,automobile,tramvaji…) koji vrše svakodnevni prevoz putnika zahtevaju sve više prostora za bezbedno i sigurno parkiranje. U manjim gradovima, ako posmatramo teritoriju Republike Srbije, parkiranje vozila ne predstavljalja veliki problem jer je u tim gradovima manji broj vozila, međutim u većim gradovima poput Beograda, Novog Sada, Kragujevca, Kruševca… to predstavlja jedan od većih problema jer je veliki broj vozila na ulicama svakog dana. Stanovnici ovih gradova najviše koriste lična vozila (automobile) da bi se prevezli do svojih radnih mesta, jer su neki poprilično udaljeni od radnog mesta. Ta vozila je neophodno negde parkirati a da se dalji tok saobraćaja ne ometa. U većim gradovima nije lako naći odgovarajuće mesto za parkiranje vozila.

Na osnovu ovih činjenica može se zaključiti da potrebe društva za parkiranjem vozila postalu sve veće. S obzirom da u saobraćaju učestvuje sve više vozača prosečnim psiho-fizičkih sposobnosti i kada treba izvesti neki zahtevniji manevar sa vozilom mnogi imaju problem. Jedan od velikih problema je taj kada treba vozilo da se uparkira, između dva vozila jer je pravilno parkiranje ne moguće (prikaz na slici 1). Za veliki broj vozača ovo predstavlja poteškoće i oni zaobilaze ovakva mesta za parkiranje.

parking2Slika 1

Takođe veliki problem predstavlja i neodovorno ponašanje nekih vozača koji često mogu da svojim parkiranjem zauzmu i po dva parking mesta i time smanje kapacitet određenog parkirališta (slika 2).

parking3
slika 2

Da bi se uopšte olakšalo parkiranje vozila potrebno je izgraditi parking koji bi korisnicima omogućio da dovezu svoje vozilo na ulaz parking, izađu iz njega, zaključaju ga, obezbede vozilo i mogu da idu, a automatizovana jedinica na parking bi bezbedno i bez zahveta ljudskog napora odradila uparkiravanje vozila na prostor koji je racionalno iskorišćen i predviđen za određeno vozilo. Uvođenjem ovakvog načina parkiranja vozila, prostor predvinjen za parkiranje bi se maksimalno iskoristio i vozila bi se bez ikakvih poteškoća mogla parkirati.
Projekat koji sam realizovao preko prikaza simulacije parkiranja na maketi po mom mišljenju mogao bi da bude veoma koristan i u našim gradovima širom zemlje. Javne garaže bi mogle da se grade i u više spratova kao i ispod zemlje. Ovaj vid automatizacije korišćenjem PLC uređaja za upravljanje ovim procesom je veoma dobar i lak za upravljanje.

Glavni razlog zbog čega je ovaj način automatizacije pogodan je taj što bi svi vozači dolazili svojim vozilima do parkirališta, a teži deo posla oko preciznog parkiranja bi odrađivale mašine, koje bi bez greške i oštećenja smeštale vozilo na predviđeno mesto. Korisnik ovih usluga ne bi morao da brine da li će njegovo vozilo biti zakačeno od strane drugog vozila jer u ovom procesu ne dolazi do toga. Samim tim vozila bi bila sigurna i od krađa, jer na parkiralište niko osim službenih lica i zaposlenih ne bi imao pristup. Sigurnost i bezbednost vozila su na prvom mestu.
Takođe je vožnja do slobodnog parking mesta izbegnuta jer ne mora se traži slobodno mesto, već se kompjuterski zna gde ima mesta za smeštanje vozila. Samim tim se smanjuje i emisija izduvnih gasove jer se vozilo transportuje dok je motor isključen. Za ovakve parkinge je potrebna minimalna ventilacija i osvetljenje.

Ovakav vid parkiranja bi bio pogodan za:

  • Banke:
    Banka kao uslužna delatnost svakim danom svojim koristnici pruža različite usluge i tih korisnika ima mnogo. Ljudi koji dolaze u banku parkiraju vozila na putu jer u blizi nisu pronašli parking mesto i time prave gužve u saobraćaju i ugrožavaju njegovo nesmetano odvijanje. Dakle, automatizovan sistem parkiranja u banci bi bio dobar način, da banka svojim klijentima obezbedi brz, pouzdan i bezbedan parking i time zadrži svoje korisnike.
  • Bolnice:
    Sve je više ljudi koji u posete nekom odlaze svojim vozilom, tako da negostatak parking mesto u krugu bolnice predstavlja veliki problem, pa se vozači često parkiraju nepropisno i time ometaju prolaz vozilima hitnih službi.
  • Hoteli:
    Ovakva garaža bi mogla da se gradi ispod površine zemlje odnosno ispod hotela. Hoteli bi tako mogli da prošire svoje kapacitete jer bi korisnici soba i apartmana mogli da dolaze svojim vozilima i da bude bezbrižni oko parkiranja. Korisnici bi se tako osećali komotnije i opuštenije.
  • Poslovne zgrade:
    Poslovne zgrade se nalaze u samom centru gradu gde je izuzetno teško pronaći parking mesto.

REALIZACIJA REŠENjA AUTOMATIZOVANOG PARKING SISTEMA

Maketa koja predstavlja simulaciju rada automatizovanog parking sistema sastoji se iz više delova. Glavni deo makete je sam PLC uređaj OMRON CQM1 koji upravlja celokupnim procesom parkiranja. Mehanizam za prenos vozila se sastoji iz tri nezavisna dela koji mogu da se kreću u šest pravaca, odnosno svaki segment se kreće u dva pravca. Mehanizam može da se kreće napred/nazad, gore/dole i levo/desno. Motori koji vrše pokretanje mehanizma su motoru jednosmerne struje koji ma se preko relea upravlja. Da bi PLC uređaj dobijao podatke i znao gde se nalazi mehanizam za prenos na maketi postoje mikroprekidači koji služe kao zamena za senzore i oni šalju signale uređaju kada se aktiviraju. Mikroprekidače aktivira nosač vozila tako što polugu mikroprekidača  zakačiti i prekidač se aktivira. Na maketi se nalaze i kablovi za povezivanje parkinga sa PLC uređajem, kao i relei za upravljanje motori i regulator napona koji služi da se ograniči radni napon motora da bi oni što bolje i preciznije radili.

parking4
Slika 3- maketa automatizovanog parking sistema i PLC uređaj

SOFTVER I PRINCIP RADA

Da bi upravljali radom predstavljenog rešenja parkiranja koristimo poseban program predviđen za ovu vrstu PLC uređaja koji se naziva Cx-Programmer.

Program koristi „ladder logiku“ što predstavlja crtanje električnih logičkih šema. To je grafički jezik, veoma popularan kod PLC-a. Originalno je zamišljen da zameni relejnu logiku.

Celokupan postupak parkiranja vozila zamišljen je tako da se vozila slažu na mesta redom od prvog do trećeg bez preskakanja kada je u pitanju potpuno prazan parking, dok je preuzimanja vozila omogućeno da u svakom trenutku možemo uzeti vozilo koje nam je protrebno.
NOŠENjE VOZILA
Kada vozilo uđe na parking, njegovo prisustvo detektuje senzor (u ovom slučaju je to komanda da je vozilo stiglo) i tada započinje proces uzimanja vozila i njegovog nošenja na prvo slobodno mesto. Kada se komanda aktivira platforma kreće napred i prolazi ispod vozila. Zatim ona aktivira prekidač dolaznog mesta koji predstavlja graničnik dokle treba da se izvuče platforma da bi mogla bez problema da podigne vozilo. Aktivacijom prekidača dolaznog mesta platforma ne ide više napred i motor koji služi da je pomera napred se gasi. Kada se motor za napred ugasi drugi motor, motor za podizanje se aktivira i vozilo se podiže. To podizanje se kontroliše tajmerom koji dozvoljava motoru za podizanje da diže vozilo. Kada se tajmer aktivira to znači da je vozilo podignuto dovoljno i gasi se motor za podizanje. Nakon toga motor koji je gurao platformu napred menja smer okretanja i platforma sa vozilom se povlači do kraja (kao na počeku procesa). Kretanje nazad je regulisano tajmerom koji kada se aktivira gasi ovaj motor. Motor za nazad se ugasio i uključuje se motor koji celokupni nosač vozila pomera u levo dok se ne aktivira prekidač za poziciju prvog mesta. Kada se aktivira prekidač prvog mesta nosač se zaustavlja tačno naspram prvog slobodnog mesta i ukljčuje se motor za napred koji gura platformu do prekidača prvog mesta. Aktivacijom prekadača prvog mesta platforma se zaustavlja i motor koji je malo pre podizao vozilo menja smer okretanja i sada spušta vozilo na parking mesto. Spuštanje vozila je takođe kontrolisano tajmerom koji kada se aktivira isključuje motor za spuštanje. Gašenjem motora koji je spuštao vozilo pali se motor za nazad i platforma se povlaci u početni položaj. Kretanje unazad je u svakom slučaju kontorlisano tajmerom. Vraćanjem platforme do kraja uključuje se motor koji je pomerao nosač levo, samo što sada menja smer okretanja i vraća nosač vozila u početni položaj. Ovaj princip rada mehanizma je isti za svako naredno vozilo, samo što će se vozila parkirati na slobodna mesta i tako neće doći do mogućnosti da se na jedno mesto parkiraju dva ili više vozila. Što znači da će se nosač pomerati u levo iako se aktivira prekidač pozicije prvog mesta ako je ono zauzeto dok se ne aktivira prekidač pozicije drugog ili trećeg mesta u zavisnosti koje je slobodno. Kada se vozilo parkira na mesto, na kraju procesa će se aktivirati memorija koja predstavlja mesto na kojem se nalazi vozilo. Svaku mesto ima svoju memorijsku lokaciju.

UZIMANjE VOZILA
Što se tiče postupka preuzimanja vozila sa parking mesta procedura je veoma slična samo je redosled kretanja platforme i nosača drugaciji. Kada damo komandu koje vozilo želimo da se donese aktivira se motor koji pomera nosač u levo sve dok se ne aktivira prekidač pozicije mesta na kojem se nalazi željeno vozilo. Kada se prekidač pozicije aktivira nosač se zaustavlja i uključuje se motor koji gura platformu napred sve dok se ne aktivira prekidač mesta na koje se vozila nalazi. Kada se aktivira prekidač motor koji je gurao platformu se gasi što znači da vozilo može da se podigne. Motor za pomeranje na gore se uključuje i podiže se vozilo, a podizanje kao i predhodnom slučaju kontroliše tajmer. Zatim, kada se vozilo podigne motor koji je gurao platformu napred menja smer okretanja i vraća platformu nazad čije se vraćanje kontroliše tajmerom. Čim se vrati platforma do kraja motor koji je pomerao nosač u levo menja smer i pomera nosač do pozicije dolaznog mesta odnosno dok se ne aktivira prekidač pozicije dolaznog mesta. Kada se aktivira prekidač pozicije dolaznog mesta to znači da se nosač vozila nalazi na ulaznoj/izlaznoj rampi i da platforma može da krene ka napred kako bi se vozilo iznelo sa parkinga. Uključuje se motor za napred i platforma se kreće sve dok se ne aktivira prekidač dolaznog mesta. Aktiviranjem ovog prekidača motor koji je služio za podizanje vozila menja smer i sada spušta vozilo. Spuštanje se kontroliše tajmerom. Čim se vozilo spusti aktiviraće se tajmer za spuštanje i tada se isključuje motor se spuštanje a  uključuje motor koji vraća platformu unazad. Kada se platforma vrati nazad tu se završava proces uzimanja vozilo sve dok se ne da komanda da se neko drugo vozilo donese sa parkinga. Ukoliko je prazno parking mesto aktiviramo komandu za donošenje vozila koje nije parkirano proces se neće započeti. Završetkom procesa donošenja vozila memorija ,koja postoji za svako mesto posebno, će se resetovati u zavisnosti koje se mesto oslobodi.


Više informacija: Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija, Vojvode Stepe 283, 11000 Beograd/Voždovac, Srbija, tel:  011/2471-099, web: www.viser.edu.rs/asuv

Aleksandar D.
Follow me
Latest posts by Aleksandar D. (see all)